Sastavni dijelovi okvira
Prijedlog za standard prihvatio je tzv. Hoffmanov okvir, izum američkog pčelara istog imena. Hoffmanov okvir općenito je prihvaćen u Americi, a s američkim košnicama i svuda po svijetu. Dobra mu je osobina što automatski regulira razmak satina, tako da su okviri ravnomjerno razmaknuti u košnici, a sve satine jednako debele.
Hoffmanov okvir regulira razmak od centra do centra (36 mm) samim bočnim letvicama koje su u gornjoj trećini široke 36 mm, a donje dvije trećine su uže, 27 – 28 mm. Kad se okviri slože, bočne se letvice sastave jedna uz drugu u gornjoj trećini, a ispod nje ostane na dvije trećine između letvica prolaz za pčele.
Kako su satine debele oko 25 mm, a letvice široke 36 mm, to između satina ostane razmak od 11 mm za prolaz i rad pčelama. Da se izbjegne gnječenje pčela, u svake je bočne letvice po jedan razmak zaoštren ili skošen kao nož; kod prednje bočne letvice skošen je lijevi razmak, a kod stražnje desni. Tako se uvijek dotiče po jedan oštri i jedan tupi razmak, pa ma kako okrenuli okvir. Crtež će to bolje objasniti.
Satonoša. Budući da je Hoffmanov okvir sastavljen na zupce (cink), to su svi sastavni dijelovi dugački koliko i vanjska mjera okvira. Samo je satonoša dulja sa svake strane za 15 mm ili zajedno 30 mm. Prema tome, duljina satonoše u LR košnice iznosi 480 mm, a u DB 470 mm.
Taj produžetak – uho – sa svake strane okvira služi da bi se okvir objesio o prednju i stražnju stranu košnice ili nastavka. Satonoša je široka 28 mm i u LR košnice i u DB. Satonoša nešto šira od debljine saća sprečava gradnju zaperaka (neredovni priljepci komadića saća koje pčele grade za dobre paše).
Debljina satonoše u obadvije košnice jest 20 mm. U Americi su uvedene debele satonoše devedesetih godina prošlog stoljeća. Namjera je bila da se tolikom debljinom spriječi iskrivljenje satonoše koje je pod težinom meda osobito znatno kod širokog Langstrothova okvira ako je satonoša tanja. Naskoro se otkrilo nešto što je isto tako važno: kad je satonoša debela, pčele ne grade zaperke između pojedinih satonoša i između donjeg i gornjeg reda saća kao što grade za dobre paše kad su satonoše tanje i uže.
Na mjestu gdje se sastavlja satonoša s bočnim letvicama zarezan je satonoši »vrat«, sa strana i odozdo, i u taj vrat se utakne »vilica« bočne letvice. Produžetak satonoše ili »uho« nije debeo kao cijela satonoša, nego je tanji: ako je »uho« s donje strane ravno stanjeno, onda je debelo 10 mm, a ako je ukoso onda je pri vratu debeo oko 15 mm, a na kraju oko 8 mm.
Kad se uho stanji ukoso, onda je okvir jači jer bočne letvice ulaze u vrat urezan na tri strane. Mora se paziti da je svako uho jednako debelo (10 nrm) na onom mjestu gdje se naslanja na košnicu jer o tome zavisi preciznost mjere za košnicu. S donje strane satonoše može se po cijeloj duljini na sredini urezati utor (nut), dubok oko 2 – 3 mm u koji se uvuče ploča satne osnove pa ili zalijepi voskom ili kako drukčije učvrsti.
Bočne letvice. Već smo rekli da su one dugačke koliko je vanjska visina cijelog okvira, tj. u LR košnice 232 mm, a u DB 300 mm. Za poluokvire duljina iznosi za obadva sistema 145 mm. Debele su 8 mm, a široke, kako smo već rekli, u gornjoj trećini 36 mm, a u donje dvije 27 – 28 mm.
Letvica na donjem kraju ima sastav na zupce (cink), i to tri zupca i dva ureza, u koji se utakne kraj donje letvice. Hoffmanov okvir u našoj domaćoj izradi ima bočne letvice sa samo dva zupca i jednim urezom na bočnoj letvici dolje, u koji se utakne kraj donje letvice, ali je bolje sa tri zupca i dva ureza; samo, drvo mora biti prvoklasno, tj. gustih pravolinijskih godova i bez čvorova.
Donja letvica. Donja letvica dugačka je koliko i vanjska širina okvira; u LR košnice 450 mm, a u DB 440 mm. Široka je 20 mm, debela 10 mm. Sa svake strane na kraju ima po sredini jedan urez i sa svake strane po jedan zubac koji se utaknu u donji kraj bočne letvice.
Zbog svoje konstrukcije (na zupce) Hoffmanov okvir sastavlja se vrlo brzo i lako, bez ikakva pomagala ili šablona za sastavljanje.
Za bolji pregled evo tabele svih dimenzija sastavnih dijelova Hoffmanova okvira za obadvije košnice.
Dimenzije Hoffmanova okvira
Za LR košnice
Dio okvira | duljina | širina | debljina | kom. |
---|---|---|---|---|
cijeli okvir | mm | mm | mm | |
– satonoša | 480 | 28 | 20 | 1 |
– bočne letvice | 232 | 36 | 8 | 2 |
– donja letvica | 450 | 20 | 10 | 1 |
poluokvir | mm | mm | mm | |
– satonoša | 480 | 28 | 20 | 1 |
– bočne letvice | 145 | 36 | 8 | 2 |
– donja letvica | 450 | 20 | 10 | 1 |
Za DB košnice
Dio okvira | duljina | širina | debljina | kom. |
---|---|---|---|---|
cijeli okvir | mm | mm | mm | |
– satonoša | 470 | 28 | 20 | 1 |
– bočne letvice | 300 | 36 | 8 | 2 |
– donja letvica | 440 | 20 | 10 | 1 |
poluokvir | mm | mm | mm | |
– satonoša | 470 | 28 | 20 | 1 |
– bočne letvice | 145 | 36 | 8 | 2 |
– donja letvica | 440 | 20 | 10 | 1 |
Jednostavni okvir
Hoffmanov okvir neće moći nabaviti svaki pčelar. Njega treba da izrađuju strojevi do kojih svatko ne može. A ne mogu se uvijek ni kupiti gotovi okviri sve kad bi i bilo novaca. Zato će neki pčelari biti prisiljeni da se pomognu i jednostavnijim okvirom.
Jednostavni okviri izrađuju se od letvica širokih 25 mm i debelih 10 mm. Od letvica takvih dimenzija radi se cijeli okvir, satonoša, bočne letvice i donja.
Budući da je dobro da i košnice s takvim okvirima imaju iste dimenzije, to treba paziti da vanjska mjera okvira bude jednaka vanjskoj mjeri Hoffmanova okvira.
Prema tome, unutarnja će visina jednostavnog okvira biti viša za 10 mm od unutarnje visine Hoffmanova okvira zato što je satonoša jednostavnog okvira debela samo 10 mm. Satonoše se mogu raditi i deblje, npr. 15 ili 20 mm, samo se onda letvice za satonoše moraju posebno krojiti.
Duljina letvica jednostavnog okvira
Letvice | LR | DB | kom. |
---|---|---|---|
cijeli okvir | mm | mm | |
– satonoša | 480 | 470 | 1 |
– bočne letvice | 222 | 290 | 2 |
– donja letvica | 430 | 420 | 1 |
poluokvir | mm | mm | |
– satonoša | 480 | 470 | 1 |
– bočne letvice | 135 | 135 | 2 |
– donja letvica | 430 | 420 | 1 |
Okvir se sastavlja tako da se satonoša pribije na bočne letvice, da satonoša dakle poklopi bočne letvice. Donja letvica dugačka je tačno toliko koliko iznosi unutarnja širina okvira, umanjena za razliku od 2 x 2 = 4 mm koliko su bočne letvice deblje u jednostavnog okvira, pa prema tome bočne letvice obuhvaćaju donju letvicu.
Takvi okviri sastavljaju se i zbijaju pomoću posebnog kalupa. Kalup se napravi tako da se na čistoj ravnoj dasci nacrta okvir u ležećem položaju. Tik uz crtež desne i lijeve bočne letvice unutar okvira pribije se po letvica koja neće dati da se letvice okvira za vrijeme pribijanja ruše unutra.
I izvan bočnih letvica okvira pribiju se letvice, samo nešto šire, s izrezima u koje će upasti krajevi satonoše. Isto tako pribije se i izvana po letvica koja će držati satonošu i donju letvicu da se ne ruše van. Vanjske letvice kalupa, bočne i pokraj satonoše, prikraćene su na mjestima gdje treba pribijati čavliće kad se zbijaju okviri. Kad su sve letvice kalupa pribijene, onda se daska, na kojoj je cijeli kalup, obreže sa svih strana tik uz vanjske letve da bi ostala slobodna mjesta za zabijanje okvira čavlićima.
Ako se ovaj tekst pažljivo pročita i dobro pogleda crtež, bit će jasno kako se može izraditi takav kalup.
Američki razmaci
Jednostavni okviri nemaju bočne letvice u gornjem dijelu šire da bi pravile potreban razmak od satine do satine, nego su jednako široke kao i satonoša i donja letvica (25 mm). Zato je potrebno da se nečim drugim održava razmak. To su metalne trake široke 10 mm i dugačke oko 150 mm koje imaju sa svake strane po dvije izbočine.
Traka se preklopi preko satonoše tako da joj krajevi dođu na bočne letvice, na svaku stranu po jedan kraj. Traka se pribije čavlićima za satonošu i za bočne letvice. Takav se razmak pribije i na drugu stranu okvira. Kad se okviri sastave u košndci, limene izbočine jednog okvira dodiruju limene izbočine drugog okvira i održavaju potreban razmak između okvira. Takve trake mogu imati okviri i s donje strane. Poluokviri imaju trake s jednom izbočinom.
Ima i drugih izuma koji održavaju spomenuti razmak između satina, ali ovaj je najbolji, pa druge nećemo ni spominjati: Mogu se upotrijebiti i za Hoffmanove okvire ako im bočne letvice nisu šire. Američki razmaci dobri su zato što ih pčele toliko ne lijepe kao Hoffmanove.
Riječ razmak znači zapravo prostor između okvira, pa je nepravilno tom riječi nazivati napravu koja omogućuje taj razmak, ali je takav izraz udomaćen među pčelarima pa smo ga zato zadržali.
Upute za izradu
Ako pčelar ne može kupiti gotove Hoffmanove okvire, a želi ih imati, može ih pokušati dati izraditi kod stolara koji ima neke stolarske strojeve. Za izradu Hoffmanovih okvira, pored obične male kružne pile (cirkulara) koja će krojiti letvice, potrebna je blanjalica, ako nećemo ručno obrađivati debljinu daske, i obična glodalica (frezer).
Pri izradi treba iskrojiti dasku na duljine koje su prikazane u tabelama iznad . Za satonošu treba daska debela oko 30 mm, za bočne letvice oko 40 mm, a za donje letvice 22 mm.
Kad smo dasku iskrojili na potrebne duljine, treba još u komadima izraditi tačno debljinu koja će biti širina letvica, zatim na komadima izraditi sve što se može. To je u satonoše onaj donji dio vrata. Na bočnim letvicama vilica (s čela daske) gore i zupci dolje, isto tako s čela. Tako ćemo obraditi i komade daske od kojih ćemo rezati donje letvice.
Kad smo tako obradili komade daske koliko se može, počinjemo rezati letvice prema debljinama iz tabele. Izrezane letvice izradimo onda do kraja. Gotove letvice ne stavljamo odmah u okvir, nego ih ostavimo nekoliko tjedana da se pokaže hoće li ostati ravne. Koje se za to vrijeme iskrive, ne uzimaju se za sastavljanje okvira. Letvice izrezane ne treba blanjati, nego samo rezati tankom kružnom pilom sitnih zuba.
Drvo za izradu okvira mora biti birano, gustih godova i bez čvorova. Od vrsta drveta dobre su ove: lipa, jela, omorika i eventualno vrba. Drvo mora biti suho, bez kvrga i s godovima koji teku paralelno s bridom daske, a ne ukoso. Nisu dobre daske sa srcem (iz sredine stabla) ni sa crvenim godovima (crljen-drvo).
Kad se Hoffmanovi okviri sastavljaju, treba paziti da uvijek po jedna bočna letvica ima skošen brid nalijevo a druga nadesno. Okviri se mogu lijepiti ali samo ljepilom urofiksom (nije preporučljivo drvofixom). Lijepiti se može samo suho drvo. Ali lijepljenje nije obavezno.
Dovoljno je okvir zbiti čavlićima. Čavlići su 35 mm dugački i 16 mm debeli (16/35). U satonošu se zabijaju sa svake strane po dva čavlića, i to malo ukoso, u obliku slova V, da bolje drže u bočnoj letvici. Dobro je udariti još po jedan isto takav čavlić u svaki kut ispod uha satonoše, horizontalno, kroz bočnu letvicu u satonošu.
Tako se satonoša neće moći izvući iz vilica bočnih letvica kad se okvir podiže iz košnice. Donja letvica pribija se sa dva čavlića ako ima izrađena dva zupca koji ulaze u bočnu letvicu ili samo jednim ako cijela donja letvica ulazi u donju vilicu (urez) bočne letvice.
Ako drvo od kojeg su izrađene bočne letvice nije baš osobito, a pčele jako zalijepe gornju trećinu letvica koja čini razmak, znaju se prilikom rastavljanja okvira od okvira u košnici otkinuti oni dijelovi (gornja trećina) koji čine razmak. Zato je dobro čavlićima, 25 mm dugačkim i 14 mm debelim (14/25), pričvrstiti taj dio za satonošu, pa će se tako spriječiti da se vilica bočne letvice ne raskoli.
Za jednostavne okvire vrijede iste upute o biranju vrste i kvalitete drveta, zbijaju se jednakim čavlićima, samo što se još okivaju i američkim limenim razmacima, čavlićima 14 mm dugačkim i 12 mm debelim (12/14).