Protoplazma

Protoplazma

To je osnovna živa tvar koja gradi stanice organizma, iako još nije poznato šta je čini živom.

Protoplazma je sastavni dio svih biljaka i životinja, jer se svi biljni i životinjski organizmi sastoje od stanica. Neki organizmi, kao što je ljudsko tijelo, mogu imati i više milijuna stanica, dok neki imaju samo jednu stanicu (kao što je protozoa).

Unutar stanica svih živih bića nalazi se ista živa tvar – protoplazma. Ona se uglavnom sastoji: u sredini stanice je čvršći dio koji se zove jezgra, a oko nje se mekši dio koji se zove citoplazma.

Svaka vrsta živih bića ima vlastitu vrstu protoplazme, a različite vrste organskih stanica imaju posebne oblike protoplazme. Iako se protoplazme razlikuju, zajedničko im je da 99% njihovoga sadržaja čini ugljik, vodik, kisik, dušik i veoma malen dio drugih elemenata.

Prilikom unosa hrane u organizam, Ona prvo prolazi kroz proces probave i tom prilikom se pretvara u tekući oblik. Probavljena hrana mora se procesom asimilacije unijeti u protoplazmu kako bi postala njezinim sastavnim dijelom. Još je slabo poznato što se događa prilikom toga procesa.

Procesom asimilacije zamjenjuje se istrošena protoplazma i povećava njezina količina. Protoplazma ugrađuje mrtve sastojke u živu tvar u tvar sličnu sebi. Također, protoplazma gomila i oslobađa biljnu i životinjsku energiju.

Protoplazma je vrlo osjetljiva: Ubiti je može jaka svjetlost ili toplina, hemikalije je privlače ili odbijaju, a električna stuja izaziva u njoj različite reakcije. Najvažnije je to dase u protoplazmi krije tajna samoga života.