Ivanjsko cvijeće (Galium verum)
Najčešći domaći nazivi: broćac, broćika, ivanova trava, sirištica
Ivanjsko cvijeće je biljka visine 60 do 150 cm. Stabljika je četverokutna s četiri izrazito ispupčene linije. Ističe se u travi nakupinama gustog ali rahlog, izrazito mirisnog žutog cvijeća. Cvjetovi imaju jaki miris poput meda, a okus im je kiseo i trpak. Cvjeta gustim zlatnožutim cvatovima.
Raste pored puta, u šumi, na livadama i pašnjacima, cvjeta od maja do septembra, kada ga treba brati i sušiti – u hladu, na propuhu. Ivanjsko cvijeće je jako rasprostranjeno u našim krajevima, a nalazi se na suhim staništima, livadama, uz putove. Bere se cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje.
Za lijek se bere gornji dio biljke u cvatu. Ivanjsko cvijeće vrlo brzo potamni i izgubi svoj prepoznatljiv miris ali i dio ljekovitih svojstva, ako se ne poklope svi uvjeti oko sušenja i pravilnog čuvanja. Slovi za jednu od biljaka koja pomaže kod svih bolesti, koja je bez kontraindikacija i bez interakcija sa lijekovima.
Od ivanjskog cvijeća možete praviti čajeve koji pomažu kod raznih problema: čiste jetru, liječe anemiju, za smirenje, reguliranje metabolizma, jačanje organizma, izbacivanje viška tekućine iz tijela. Općenito djelovanje ove biljke je opuštajuće, podiže imunitet kod prehlada, opušta tijelo, vrlo dobro djeluje na kožu. Najčešće se danas koristi zbog diuretičkog djelovanja (izbacivanje vode iz organizma) i kao vrlo blagi tonik za jetru i gušteraču.
Tinktura za navedena oboljenja:
- 200 gr ivanjskog cvijeća
- 1 litra 60% alkohola
Priprema: Alkoholom preliti bilje, začepiti bocu i držati 30 dana na toplom mjestu. Uzimati tri puta na dan 10-15 kapi s čajem, vodom ili sokom.
Mast za liječenje kožnih oboljenja:
- 200 gr svinjske masti ili lanolina
- 100 gr tinkture ivanjskog cvijeća
Priprema: Rastopiti mast i uliti tinkturu i lagano miješati sve dok ne ishlapi alkohol (čim prestane izlaziti para), zatim uliti vruće u staklenke, zatvoriti i staviti u hladnjak da se skruti. Mazati bolna mjesta na koži više puta na dan.
U prošlosti naše bake i prabake radile su mirišljave jastučiće od bročike (kao što se to radi sa cvjetovima lavande). Takvi jastučići otpuštali su aktivan spoj kumarin koji je svojim mirisnim a opuštajućim djelovanjem pomagao kod nesanice. U krajevima gdje je bročike bilo puno radili su od nje cijele madrace (“slamarice”). Također se žuti cvijet upotrebljavao kao prirodna boja (žutilo) za sireve, maslac i dr. mliječne proizvode.