Vrijes (Erica) Rod vrijesova odlikuje se mnogim vrstama. Raširene su na području sredozemlja. Kod nas su najpoznatije 4 vrste vrijesa. Proljetna crnjuša (E. carnea L.) raste pretežno u unutrašnjosti u svijetlim šumama u gustim skupinama. Zimzelena je biljka do 20 cm visoka. Voli vapnenačka područja. Ima je u Sloveniji, Gorskom kotaru, na Velebitu, a naročito … pročitaj više
Primorski vrijesak (Satureia montana L.) Raste na vapnenačkim područjima Sredozemlja. U našoj je zemlji vrlo rasprostranjena biljka na kršu Cme Gore, Hercegovine, Dalmacije, dijela Bosne, Like i Hrvatskog primorja. Vrijesak je trajni odrvenjeli grmić do 40 cm visok. Iz drvenastog dijela svakog proljeća izbiju guste mladice, a u jesen djelomično propadnu. Listići su usko lopatasti … pročitaj više
Badem [Prunus communis (L.) Fritsch.] Badem potječe iz Azije odakle je raširen po svim predjelima Sredozemlja. U našim ga krajevima ima duž jadramske obale i u toplijem području krša u unutrašnjosti. To su visoka i jaka stabla, tvrdog drveta, s izduženo zašiljenim listovima. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, na vrlo kratkim peteljkama. Cvjeta u februaru … pročitaj više
Vrišt, vrijesak [Calluna vulgaris (L.) Hull.]. Višegodišnji je odrvenjeli polugrmić do 50 cm visok, ljuskavih listova s blijedim ili ljubičastim cvjetovima. Cvjeta od početka avgust pa do mrazova. Gode mu slaba, kisela, isprana tla na kojima ga redovito nalazimo u zajednici s paprati. Rasprostranjen je po čitavoj Evropi, sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima Azije i Sjeverne … pročitaj više
Heljda (Polygonum jagopyrum L.) Heljda, hajda, hajdina ide među žitarice, iako se od njih bitno razlikuje. Odlikuje se vretenastim korijenom, razgranatom stabljikom sa srcastim prileglim listovima. Cvat je grančica sa žućkastozelenkastim ili ružičastim cvjetovima. Ima vrlo kratak vegetacioni period, pa se sije kao postrni usjev iza ječma ili pšenice. Cvjeta od avgusta pa do mrazova. … pročitaj više
Suncokret (Helianthus annuus L.) Suncokret potječe iz Meksika i Perua, odakle se raširio u druge zemlje. Ima ga više vrsta, ali za nas je najznačajniji obični suncokret (Helianthus annuus L.), poznata i vrlo korisna uljana biljka. Suncokret zahtijeva duboko obrađenu plodnu zemlju. Jednogodišnja je biljka s jakim korijenom i stablom do 2 m visokim. Listovi … pročitaj više
Lipa (Tilia L.) Lipa ima više vrsti koje se međusobno slabije razlikuju. U nas su najčešće zastupane tri vrste lipa sa mnogo podvrsta, varijeteta i njihovih križanaca. Najpoznatije su srebrnolisna lipa (T. argentea Desf.), sitnolisna lipa (T. parvifolia Ehrh.) i krupnolisna lipa (T. grandifolia Ehrh.). Lipova su stabla lijepa i velika, s jakim i pravilnim … pročitaj više
Kesten (Castanea sativa Mill.) Pitomi kesten raste u samoniklim šumama u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Makedoniji. Naročito su velike kestenove šume u Hrvatskoj kod Petrinje, Hrv. Kostajnice, Dvora na Uni, Zagreba (Zagrebačka gora) i u Istri. Zbog vrijedinih plodova kesten ubrajamo među voćke, a zbog mjesta i načina rasta među šumsko drveće. Raste na kiselim … pročitaj više
Metvica (Mentha L.) Rodu metvica (Mentha L.) pripada više samostalnih vrsta, varijeteta i križanaca. Iako se metvice po obliku, građi listova i cvijeta znatno razlikuju jedna od druge, ipak im je svima zajednički približno isti vrlo intenzivan miris. Za pčelarstvo najveću važnost ima barska metvica, konjski bosiljak (M.pulegium L.). aste na poplavnim i drugim vlažnim … pročitaj više
Poreč (Borago officinalis L.) Poreč ili boražina potječe iz zapadnog Sredozemlja odakle su ga Arapi prenijeli u Španjolsku, pa se tako raširio i u druge zemlje. Danas ga nalazimo svugdje na kontinentu, naročito u toplijim područjima. Sadi se u vrtovima, a raširen je i na nekim livadama. Jednogodišnja je biljka sa vrlo raširenim korijenom. Raste … pročitaj više