Lipa (Tilia L.)
Lipa ima više vrsti koje se međusobno slabije razlikuju. U nas su najčešće zastupane tri vrste lipa sa mnogo podvrsta, varijeteta i njihovih križanaca. Najpoznatije su srebrnolisna lipa (T. argentea Desf.), sitnolisna lipa (T. parvifolia Ehrh.) i krupnolisna lipa (T. grandifolia Ehrh.).
Lipova su stabla lijepa i velika, s jakim i pravilnim krošnjama, zbog čega se mnogo sade u drvoredima, parkovima i oko ljudskih naselja. Listovi lipa raznolikog su oblika i veličine. Cvatovi su paštitasti sa žutim dvospolnim pravilnim cvjetovima, zaštićenim pricvjetnim uskim listovima. Ti listovi pomažu raspršivanju plodova na vjetru. Lipe cvjetaju od polovine jun do polovine jula.
![Vrijes obični Lipa](http://www.svebas.com/wp-content/uploads/2020/05/lipa.jpg)
Većih lipovih šuma ima u našoj zemlji razmjerno malo. Najpoznatije su one u Fruškoj gori, kod Donjeg Milanovca i Majdanpeka. U Bosni je značajna lipova šuma na Grmeču i na Majevici. U narodu su lipe mnogo cijenjene radi ugodnog mirisnog cvijeća i hladovine što je čine za ljetnih vrućina.
Lipa je bila sveto drvo i simbol starih Slavena. U SSSR-u lipove šume daju najznačajniju pčelinju pašu. Kod nas je medenje lipe sporno, pa je često predmet diskusije u pčelarskim listovima. Događalo se da su pčelari doselili na lipu, pa ne samo da nije bilo meda nego su i pčele oslabile.
U čemu je zapravo stvar? Uzroci mogu biti različiti. I u SSSR-u, gdje zaista ima mnogo ogromnih šuma, lipa nejednako i neredovito medi. Ima krajeva gdje lipe gotovo nikad ne mede. To su mjesta izložena vjetrovima i drugim naglim promjenama.
Medenju lipe pogoduju zaštićena staništa u kotlinama gdje zrak stagnira i ne otječe. Nadalje, potrebni su topli i lijepi dani sa dovoljno vlage u zraku. Dobro joj čine blage lagane kišice u doba cvatnje. U našim uvjetima rijetko kad se od lipe dobije više od 20 kg meda po košnici. U odnosu na bagrem lipe su kudikamo manje značajne za pčelarstvo.
Lipov med je blagožut do zelenkast. Vrlo jakog je mirisa po cvijetu. Ugodnog je slatkog i oštrog okusa, ali malo gorči. Zbog prejakog mirisa i gorčine neki ga potrošači ne podnose. Kristalizira se za jedan do dva mjeseca, tvoreći sitne kristale. Pčele na njemu dobro zimuju.