Maslačak (Taraxsacum officinale)
Najčešći domaći nazivi: gorko zelje, konjska žućenica, mliječnjak, radič, talijanska salata
Ova samonikla ljekovita biljka raste doslovno posvuda i svima je na dohvat ruke. Svi su njeni dijelovi upotrebljivi, a može se koristiti svjež za zeleni kašasti sok, salatu i pripremu jela (rižota, umaka ili tjestenina). Maslačak se većinom smatra dosadnim korovom, iako u sebi skriva znatnu ljekovitost. To je trajna zeljasta biljka s mesnatim, vretenastim i u gornjem dijelu razraslim korijenom.
Korijen, kao i čitava biljka, sadrži mliječni sok. Mliječni sok nije otrovan, kako se to ponekad misli. Prizemni listovi su prilegli uz tlo i čine rozetu te se tek u kasnijem razvoju uspravljaju. Oblik lista je jako promjenjiv pa ih ima s glatkim rubom i pilasto nazubljenih. Cjevasta cvjetna stabljika je okrugla i nosi žutu cvjetnu glavicu koja se noću i za vrijeme kiše zatvara.
Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme, poredano kao zračna lopta, s mnogo sjemenki koje se rasprostranjuju pomoću vjetra. Cvjetovi se beru u razdoblju pune cvatnje (april i maj), za sunčanog suhog vremena oko podnevakad su posve otvoreni. Koriste se svježi, ili se od njih radi sirup, sok, džem, vino i rakija. Suše se za čaj.
Listovi se beru prije cvatnje maslačka (mart, april). Koriste se svježi ili se na prozračnom sjenovitom mjestu suše za čaj. Prije stavljanja na sušenje trebaju se razdvojiti rozete svaki za sebe. Korijen maslačka za sok i salatu vadi se u proljeće ili kasno ljeti, a u oktobru se vadi za sušenje.
Vadi se oštrim nožićem, tako da se ne zareže korijen kako ne bi izgubio sok. Ako ga sušimo, iskopani korijen se očisti od nadzemnih dijelovai opere, pa se naniže na konac i objesina toplo, sjenovito i prozračno mjesto. Korijen je prije cvjetanja slatkastog okusa, a nakon cvjetanjagorak.
Dobro osušeni korijen je jako smežuran, sivo bijele boje, a kad ga prerežemo u sredini je žut. Sušimo ga za čaj, ili od njega radimo vino, džem i rakiju. Čak se i neotvoreni pupoljci mogu kiseliti kao kapare. Od maslačka se tako može dobiti cijela lepeza dijetetskih prehrambenih proizvoda – od salate do zimnice.
Čaj od sušenih listova maslačka: 2dl vrele vode prelijemo preko 1 čajne žlice sušenih listova, te nakon 10-15 minuta procijedimo. Koristi se kod kroničnih upala mokračnog mjehura. Pije se 2-3 puta dnevno, najviše tokom dvije sedmice.
Sok od korijena maslačka: U sokovniku napravite sok od svježe iskopanog korijena maslačka i piste ga svježeg. Uz korijen možete koristiti i listove. Korijen utječe na sva izlučivanja iz tijela, naročito žuči, otklanja iz tijela otrovne tvari koje nas čine umornima, djeluje tako da osvježava i jača. Može se uzimat i pomiješan s malo mlijeka i medom ujutro natašte. Osim toga, možete u sokovnik dodati i mrkvu, jabuku i ciklu kako biste dobili bogati multivitaminski sok
Sirup: 400 žutih cvjetova maslačka prelijte s 3 litre hladne vode i ubacite na kriške narezana 4 limuna i 4 naranče. Ostavite 24 sata. Procijedite da ne ostanu mrvice i prebacite tekućinu u lonac. Dodajte 2 kilograma šećera i uz često miješanje kuhajte otprilike sat i pol nakon što tekućina proključa. Sirup mora biti gust. Vrući sirup prelijte u tople staklenke koje ste prije toga sterilizirali i dobro zatvorite. Odličan je za uklanjanje simptoma prehlade, kašlja i bronhitisa. Uzimajte ga na žličicu.
Napomena: Kod nekih ljudi maslačak može uzrokovati povećano stvaranje želučane kiseline i žgaravicu. Osobe s problemima bubrega žučnog mjehura ili žučnih kamenaca trebaju izbjegavati maslačak.