Borovica (Juniperus communis, porodica Cupressaceae, čempresi)
Najčešći domaći nazivi: smreka, obična borovica, kleka, smrikva, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka.
Obična borovica je najrasprostranjenija četinjača, rasprostranjena je na području cijele Europe, zapadne i sjeverne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Kod nas je vrlo raširena od nizinskoga do planinskoga pojasa, naročito u hrastovim i bukovim šumama, kao i u degradiranim šumama bukve i jele. Također raste i na otvorenim pašnjačkim površinama, goletima i sječinama.
Srednje je visok grm ili nisko stablo, ponekad i do 15 m visoko i oko 50 cm debelo, a najčešće naraste u visinu od 3 – 5 m. Habitus može biti različit od nepravilnoga do izrazito stupastoga, a najčešće je jajast ili čunjast. Deblo je žljebasto, grane su uzdignute ili viseće i nisu u pršljenima. Kora je u početku glatka, kasnije izbrazdana, odvaja se u obliku ljuski i traka. Korijenov sistem je vrlo razgranat sa žilom srčanicom, a razvijena je i endotrofna mikoriza.
Pupovi su sitni i obloženi ljuskama. Lišće je igličasto po tri u pršljenu, dugo od 5 – 20 (– 30) mm, i do 2 mm široko, uspravno, bodljikasto, najšire pri bazi, postepeno se sužava u šiljasti vrh, s donje strane je zeleno, a na gornjoj strani ima bijelu ili sivu uzdužnu prugu, poprečni presjek je trapezast, ostaje na stablu do četiri godine. Mikrostrobilusi (“muški cvatovi”) su jajasti, svijetložuti, sastoje se od većeg broja “prašnika”, smješteni u pazušćima listova, 2 – 3 zajedno, ženski su pojedinačni, zeleni.
Sjemenke su smještene u bobičastom češeru koji je kuglast, mesnat, sastavljen od 3 – 6 ljusaka, na kratkoj dršci, ispočetka svijetlozelen, u doba zrenja modrikastorn, sivkasto nahukan (nahukan = vrlo fino našprican), 6 – 9 mm u promjeru. Zrije druge ili treće godine.
Najčešće se nalazi po tri sjemenke u češeru koje su slobodne, tvrde, čunjaste, trokutaste i smeđe. Najčešće dvodomna a vrlo rijetko jednodomna, anemofilna i heliofilna vrsta. Raste vrlo sporo i može doživjeti veliku starost. Vrlo je otporna na jake mrazeve, kao i na veliku sušu. “Cvjeta” u aprilu i maju, zavisno od nadmorske visine.
Berba: Biljka borovice je čitava ljekovita, no u prvom redu se sabiru plodovi (Baccae Juniperi ili Fructus Juniperi communis) od jeseni pa čak i do zime (septembar; oktobar) ako to dozvoljavaju vremenske prilike. Preporučujea se branje poslije prvog mraza jer tada sadržavaju manje vlage. Plodovi se sabiru tako da se s grane omlate na prostrt najlon ili ponjavu a iza toga se razastru radi sušenja na suho i zračno mjesto.
Plod borovice suši se samo prirodnim putem te se ne smije sušiti ni na suncu ni na umjetnoj toplini. U nekim se područjima sabiru velike količine plodova borovice te se tada sušenje obavlja često u sloju debljine pedlja no u tom je slučaju treba češće miješati da se ne bi ugrijala i izgubila eterično ulje.
Primjena: Eterično ulje dobijeno destilacijom ploda, upotrebljava: se u diureticima i laksativima, kao mirisna komponenta u kozmetičkim proizvodima, za aromatiziranje prehrambenih proizvoda, i u aromaterapiji. Djelovanje eteričnog ulja je antireumatsko, antiseptično, spazmolitično, diuretično, detoksificirajuće, rubefacijentno, emenagogno, tonizirajuće.
Primjenjuje se kod: bronhitisa i bolova u mišićima, celulita, problema s probavom, nakupljanja tekućine u tijelu. Ne smije se upotrebljavati kod osoba s bolesnim bubrezima niti kod trudnica i male djece. Ne preporučujea se kontinuirana primjena duže od 3 sedmice. Svježe borovice preporučujea se pojesti 3-4 bobice dnevno.
Čaj: 1 čajnu žličicu zdrobljenih borovica preliti s 2 dl kipuće vode. Nakon 15 min procijediti i piti toplo 1-2 šalice dnevno.
Sirup: 500g plodova prokuhati u 3 l vode, zgnječiti i još jednom prokuhati. Prokuhanu masu protisnuti kroz sito i dodati meda po potrebi dok se ne dobije gusta masa poput sirupa. Sirup puniti u staklene boce. Djeca uzimaju 3 čajne žličice dnevno, a odrasli 2 čajne žličice dnevno.
Rakija: 2-3 šake zdrobljenih bobica namakati u 7,5 dl rakije do 3 tjedna. Konzumirati dva puta tjedno 15 do 20 kapi nakapanih na kocku šećera.