Uticaj jačina pčelinjeg društva po hektaru površine

Jačina pčelinjeg društva uslovljena je periodom godine. Na početku pčelarske sezone, u rano proljeće, pčelinja društva se ubrzano razvijaju ako su pašni i klimatski uslovi povoljni. Zato se za oprašivanje voća koje ranije cvjeta očekuje da pčelinja društva imaju četiri rama sa otvorenim leglom, dok je za kasniji period (npr. cvjetanje jabuke) preporuka koristiti pčelinja društva sa minimum dva nastavka, sa 6 ramova otvorenog legla gusto prekrivenih pčelama i dodatnim pčelama koje zaposjedaju ulice u košnici (Bradbear, 2009). Samo jaka pčelinja društva biće aktivna i po hladnijem vremenu.

Preporuka za jačinu pčelinjih društava koja se koriste u oprašivanju može da varira jer ona mogu brojiti do 60.000 pčela. Na jednoj strani standardnog rama iz Langstrot Rut košnice (LR) površine 880 cm2 može biti do 1100 gusto zbijenih pčela. Računa se da na jednom cm2 može biti 4 odrasle pčele. Kod Dadant Blatove košnice (DB) na jednoj strani rama površine 1130 cm2 može biti do 1400 gusto zbijenih pčela, a na jednom cm2 mogu biti 4 odrasle pčele.

Za provjeru gustine pčela u zasadu koristi se metod osmatranja u toku lijepog i sunčanog dana. U voćnjaku se na individualnom stablu broje pčele koje ga posjećuju u toku jednog minuta. Ovo posmatranje treba ponoviti na deset stabala i izračunati prosječnu vrijednost. U proizvodnom voćnjaku treba biti 25-35 pčela na stablu trešnje, 20-25 pčela na stablu jabuke i 10-15 pčela na stablu kruške.