Međusobno sporazumijevanje radilica
Promatrajući rad sabiračica, vidimo da prilikom slabe paše izlijeće samo mali broj njih, a prilikom jake paše izlijeće ih veoma mnogo. Iz toga se može zaključiti da su sabiračice o stanju paše na neki način obaviještene. O tome se možemo uvjeriti i jednim jednostavnim pokusom.
Postavimo podalje od košnice posudicu sa šećernom ili mednom otopinom. Proći će dosta vremena dok prva sabiračica dođe i počne sisati ovu otopinu. Ali pošto se prva nasisala i otišla, naglo se povećava broj sabiračica koje dolaze po hranu na ovo mjesto.
Te sabiračice potječu iz iste košnice iz koje i prva. Sabiračica koja se vrati s dobre paše vrši na saću određene kretnje koje se nazivaju plesom. Oko te sabiračice koja pleše guraju se druge sabiračice, dotiču je svojim ticalima da bi ustanovile miris cvijeća s kojeg dolazi. Tu u prvome redu dolazi u obzir miris nektara. Taj miris pomaže sabiračicama da u prirodi lakše pronađu vrstu cvijeta.
Sabiračica pomoću plesa označuje i udaljenost i smjer pronađenog izvora hrane. Nalazi li se izvor hrane na udaljenosti od oko 10 m i manje, sabiračica izvodi ples u obliku kruga. Ona trči na saću u uskom krugu, mijenjajući smjer nalijevo i nadesno.
Nalazi li se izvor hrane dalje od 100 metara od košnice, sabiračica izvodi ples u obliku spljoštene osmice. Pčela potrči u malenom polukrugu i vrati se naglim zavojem na početnu tačku, a iza toga opisuje jednaki polukrug na drugu stranu i prolazi istom središnjom crtom kao i prvi put.
Tu središnju crtu prelazi sabiračica uvijek u istom smjeru. Na tom putu pčela neprestano trese zatkom lijevo i desno. Nalazi li se izvor hrane na udalje nosti između 10 i 100 m, može doći do prijelaznih oblika koji prelaze u krug što je udaljenost bliža 10 m, i u osmicu što je udaljenost bliža 100 m, iako u tome nema neke određene pravilnosti.
Što je izvor hrane bliži košnici, to veći broj sabiračica izvodi ples na povratku u košnicu. Ako je izvor hrane na udaljenosti od oko 100 metara, okretaji su u obliku osmice brzi i ponavljaju se oko 10 puta u
četvrti minute. Što je udaljenost veća, to je broj okretaja manji, ples je polaganiji, ali i dulji. Ako je izvor hrane udaljen oko 3 km, radilica izvrši samo 2 okretaja u jednoj minuti.
Sabiračica, dakle, brzinom obavljenih okretaja prilično tačno označuje udaljenost izvora hrane od košnice. No pčela svojim plesom označuje ne samo udaljenost izvora hrane već i smjer u kojem se on nalazi. Kao putokaz služe pčelama sunčane zrake prema kojima se one ravnaju i onda, kad je sunce pokriveno oblacima.
Kako smo već iznijeli, sabiračica, izvodeći svoj ples u obliku spljoštenog broja osam, prelazi središnju ravnu crtu uvijek u istom smjeru. Smjerom te crte označuje smjer izvora hrane. Prelazi li ona tu crtu odozdo prema gore, to znači da izvor hrane leži u smjeru sunca. Prelazi li tu crtu odozgo prema dolje, to znači da je izvor hrane u suprotnom pravcu od sunca.
Ako je ta crta pri izvođenju plesa pomaknuta nalijevo ili nadesno od okomite, to znači da se izvor hrane nalazi pod naznačenim kutem lijevo ili desno od smjera prema suncu. I prijelaznim oblicima plesa sabiračica do stanovite mjere označuje smjer izvora hrane.