Pregled pčela
Pčele ne trpe uznemirivanja. Košnici se mora pristupiti pažljivo, bez buke i lupkanja, jer se pčele uznemire i onda kad samo noktom prevučemo po košnici. Pčele stražarice na letu odmah zaprijete ubadanjem. Na uznemirivanje pčele reagiraju u svako godišnje doba drugačije.
Tako u proljeću, kad obično ima paše, pčele nisu tako ljute kao kasnije. Tad se neki manji poslovi mogu obaviti i bez uboda. No ljeti, kad je vrijeme vruće, suho i vjetrovito, pčele će znatno više napadati nego kad je toplo, vlažno i sunčano. U jesensko doba, pri kraju paše, pčele su znatno ljuće.
Crno odijelo, pogotovo ono od dlakava materijala, crni šešir i oštri mirisi od strane pčelara razdražuju pčele, i one tada znatno više napadaju. Neki tvrde da oznojenog pčelara više napadaju, no Amerikanac Latham kaže da nije ni radio ako se nije kod rada oznojio.
Ali, kad se pčele prije pregleda nadime, počnu sisati med iz stanica, te se tada oko njih može raditi lakše i bez ubadanja.
U proljeću je za rad najbolje doba dana poslije 9 sati prije podne, jer je tada najveći dio pčela sabiračica na paši. U ljetno doba može se s radom početi već u 6 pa i u 5 sati ujutru, ali preko podnevnih sati valja s radom prekinuti.
Alat i pribor za pregled
Za dimljenje najbolje služi dimilica s kožnim mijehom. Za gorivo u njoj najbolje je upotrijebiti suhu hrastovu gljivu. Dobar je osušen domaći duhan, zajedno sa stabljikom. Može se upotrijebiti i suho trulo drvo, šiške od crnogorice, zatim stare krpe koje se prije paljenja smotaju u valjak. Osušena voština daje dim najdulje.
Ako pčelarirno nastavljačama ili položenim košnicama, polagano iz đirnilice puhnemo malo dima u samo leto. Zatim nakon kratke stanke između poklopca i košnice polagano utisnemo tzv. američko dlijeto, jak nož ili obično dlijeto, kojim se poklopac lagano malo odigne i preokrenut položi ispred poletaljke.
Sličan je postupak i s košnicama lisnjačarna kojima je pristup do okvira sa stražnje strane košnice, s tom razlikom da se pčele ne dime kroz leto, nego kroz zadnji otvor. S izvađenog okna (u nastavljače poklopac) pčele se otresu ispod okvira i s radom se može početi.
Za umirivanje pčela postoje, doduše, razni usni i ručni raspršivači pomoću kojih se pčele orose vodom i postanu mirnije, no taj pribor nije našao širu primjenu.
Ima dosta pčelara koji se umjesto dlijeta služe tzv. kozjom nogom, jer njome mogu okvire malo podići iz košnice. Postoji i Pender-Brozovo-dlijeto, koje je kombinacija obojega. Plosnati kraj ovog pribora mora bili tanak jer treba da posluži za skidanje voštanih zaperaka po okvirima, a manje se oštećuju i rubovi košnica prilikom otvaranja.
Ponekad se rad s pčelama ne može ograničiti na najpovoljnije vrijeme i doba dana, tj. kad one najmanje napadaju. Zato dobro dolazi zaštitna mreža za lice. Ima ih različitih. Ako su od rijetkog svilenog materijala, moraju bili velike, na šeširu širokog oboda, da ih dašak vjetra ne može priljubiti uz lice.
Najgore su one od platna koje imaju žičanu mrežu samo pred licem, jer se u ljetno doba pod takvom mrežom glava jako znoji. Vrlo su dobre mreže od žice koje se mogu složiti i staviti u džep. Prednja ploha im je 20 x 23 cm, postrane na zadnjoj strani 9 cm i zadnja 23 x 9 cm.
Zavinutim krajem dlijeta, koji inače služi i za struganje, zakvači se krajnji okvir i malo podigne da se može prstima uhvatiti. Mora se pažljivo izvlačiti da se njime ne struže po stijeni košnice, jer bi se tako gnječile pčele. Glas prignječene pčele, miris smrvljene pčele i miris žalca jako razdražuju pčele.
Kad se okvir izvadi, drži se za ušice i pregleda, a zatim se izvrne u okomitom smjeru, tako da pred lice dođe druga strana sa satonošorn dolje. Nikad ne valja držati okvir u vodoravnom položaju jer teža sa- tina može da napukne, a i nezreli med kaplje iz stanica.
Ukoliko pregled traje poduže, a pčele napadaju, pusti se iz đirnilice još koji mlaz dima iznad okvira. No s dimljenjem ne valja pretjerivati. Ako se mnogo dimi, dim postaje vruć i, umjesto da umiri pčele, još više ih razdraži. U takvim prilikama pčele često uklupčaju i usmrte vlastitu maticu.
Tko ne podnosi pčelinje ubode, neka u prvo vrijeme upotrebljava pri radu rukavice. One moraju biti glatke, dovoljno elastične i neprobojne za žalce. Kasnije, kad se privikne na ubode, radit će i bez njih ili s onakvima koje ne pokrivaju vrškove prstiju; takve rukavice dovoljno štite ruke, a omogućavaju potrebnu pokretljivost prstiju.