Pčele radilice
Podjela rada. Pčele radilice jesu spolno nerazvijene ženke. One su najbrojniji clanovi pčelinje zajednice, pa ih u doba njezine najjače razvijenosti ima oko 50.000 do 80.000. Pčele radilice vrše sve poslove, koji su veoma raznoliki. U pčelinjoj zajednici postoji skladna podjela rada prema dobi pčele. S obzirom na prilike i vanjske utjecaje mogu pojedini radovi biti pomaknuti nešto naprijed ili natrag, a pčele mogu u istoj dobi vršiti istovremeno i više radova.
Pčele jedne zajednice možemo podijeliti u dvije skupine. Jednu skupinu čine mlađe pčele (prosječno u dobi do 3 tjedna), koje obavljaju radove u košnici (kućne pčele), i čine oko dvije trećine broja sviju radilica. U drugu, manju skupinu, idu starije pčele koje vrše poslove izvan košnice (letačice, sabiračice). Za vrijeme jake nektarne paše broj sabiračica povećava se na teret kućnih pčela.
Kućne pčele. Mlada radilica, koja se potpuno razvila u svojoj stanici, progrize poklopac, skida s njega pojedine djeliće i izlazi iz stanice. Izuzetno joj pri tom pomažu i starije pčele. Mlada je radilica vrlo dlakava i zbog toga svjetlije boje. Ona je slaba, polakose kreće i ne može letjeti. Prvi je posao koji mlada radilica obavlja čišćenje stanica. Taj posao obavljaju mlade pčele čistačice u dobi od 3, do 5. dana.
Jedan dio tih mladih pčela sjedi mirno na saću i time grije leglo. Pčele u dobi od 5 do 12 dana hrane ličinke (pčele hraniteljice). U prvom dijelu toga razdoblja (u dobi od 5 do 8 dana) radilice hrane peludom i medom starije ličinke. U tom razdoblju mlade radilice hrane se većim količinama peluda, pa se u njima razviju mliječne žlijezde. Te radilice hrane posve mlade ličinke mliječi.
Taj posao vrše obično 8. do 12. dana života, a izuzetno i nekoliko dana dulje. Poslije toga vremena mliječna žlijezda prestaje izlučivati mliječ. U naročitim prilikama, ako se prekida rad mladih pčela u dobi kada se njihove mliječne žlijezde nalaze u funkciji, ostaju te žlijezde i dalje razvijene, pa u tim slučajevima mogu i starije pčele izlučivati mliječ (npr. iza rojenja, iza zimovanja).
Za sve vrijeme dok pčele hrane ličinke mliječi one uzimaju velike količine peluda koji sadrži visoko vrijedne hranjive sastojine: bjelančevine, ugljikohidrate, masti i vitamine. Stoga je za pravilan razvoj ličinki, a time i pčelinje zajednice u cjelini, potrebna dobra peludna paša, što je od posebnog značenja u ranom proljeću.
Među pčele te dobi idu i takozvane pčele pratilice (njih oko 12), koje neprestano okružuju maticu i dodaju joj mliječ iz usta u usta. Pri kraju toga životnog razdoblja počinju pojedine radilice već izlijetati pred košnicu radi upoznavanja okolice.
Poslije 12. dana života u radilica se počinju naglo razvijati voskovne žlijezde koje ostaju razvijene prosječno do 18. dana. U tom životnom razdoblju radilice obilno izlučuju vosak i marljivo grade saće. U izuzetnim prilikama mogu radilice izlučivati vosak i graditi saće i u kasnijoj dobi, i to naročito kad zbog prekida rada još nisu imale prilike da izlučuju vosak.
Mlade pčele mogu u dobi kad izlučuju mliječ i vosak čistiti košnicu i spremati rezervnu hranu. Mlade radilice savjesno čiste košnicu od svih otpadaka i izbacuju ih kroz leto ili odnose podalje od košnice. Radilice te dobi dočekuju u košnici sabiračice koje donose nektar i primaju ga od njih s rilca na rilce i prenose u svom mednom mjehuru u stanice saća.
Mladi (nezreli) med u saću one prenose iz jedne stanice u drugu, dodaju mu pri tome sekrete svojih žlijezda i tako pridonose dozrijevanju meda. Mlade kućne pčele sudjeluju i u spremanju peluda.
Pčele sabiračice, koje donose pelud, ostružu svoje stražnje nožice na rubovima stanica gdje zaostanu nakupine peluda. Kasnije taj pelud navlaže medom i vjerojatno ga radom svojih čeljusti prognječe i glavom utiskuju u stanicu koju ispune do tri četvrtine njezine visine. Površinu peluda prevuku tankim slojem meda. Takav natiskani pelud u stanici dobro je konzerviran i može dulje vremena stajati a da se ne kvari.
Oko 18. do 21. dana života radilice vrše stražarsku službu na letu. Te pčele stražarice smještene su oko leta i paze tko ulazi u košnicu. One navaljuju na druge kukce koji bi željeli ući (npr. na ose, leptira mrtvačku glavu). Navaljuju i na čovjeka kad se previše približi letu. Stražarice mirno propuštaju u košnicu pčele drugih košnica kad se one vraćaju s paše natovarene hranom i zabunom uđu u tuđu košnicu.
Međutim, veoma oštro navaljuju na pčele drugih košnica kad ove žele ući s namjerom da kradu med. To se češće događa potkraj ljeta kad ponestane paše, pa pčele jačih zajednica navaljuju na slabije. Takve pčele kradljivice veoma su uporne i danima navaljuju na druge košnice. Pred njihovim letom razvija se tada velika borba u kojoj pogine velik broj pčela.
Pri kraju toga prvog razdoblja života mlade kućne pčele izlaze sve češće iz košnice i vrše kratke orijentacijske letove, da bi upoznale okolicu.
Navedena razdioba rada kućnih pčela nije kruto vezana na spomenute rokove, već pojeđina vrsta rada postepeno prelazi jedna u drugu, a prema potrebi mogu se pojedini rokovi rada skratiti ili produljiti.