Ljudska koža
Pojedini dijelovi ljudskoga tijela imaju svoje određene funkcije. To su organi. Jeste li ikada pomislili da je jedan od organa ljudskoga tijela i koža? Ljudska koža prva je odbranbena linija našeg tijela, predstavlja organ za lučenje i regulira otjecanje vode. Ona štiti tijelo od mnogobrojnih fizičkih, hemijskih i bioloških štetnih tvari.
Prostire se cijelom površinom našega tijela stvarajući omotač čija je ukupna površina oko 2 kvadratna metra. Jednostavno je nevjerojatno koliko se složenih struktura (počevši od znojnih žlijezda pa sve do živaca) nalazi na svakom kvadratnom centimetru kože.Koža se sastoji od krzna, pokožice (epiderme), potkožja, vidljivih dodataka (nokti, dlake), i žlijezda. Zbog loše provodljivosti topline, koža osigurava dobru zaštitu od promjena temperature. Ona je zahvaljujući svojoj građi čvrsta i elastična, štiti organizam od nekih povreda, prodiranja nekih otrova i parazita.
Zahvaljujući bogatim živčanim završecima, koža nam omogućava osješćaj triju vrsta dodira (oblik pritisak i temperatura). Na kraju koža proizvodi dvije vrste lučenja: loj, koji omekšava rožasti sloj kože, i znoj, preko kojega se, zahvaljujući njegovu isparavanju regulira temperatura organizma i iz njega izbacuju različite nepotrebne tvari.
Pokožica nema krvnih žila, a sama površina sastoji se od stanicarazličitoga oblika, smještenih u slojevima, koji su pri vrhu rožnati. Najdublji su slojevi pokožice živi i oni stvaraju nove stanice. Nove se stanice potiskuju prema površini kože, odvajaju se od svojega izvora prehrane i postepeno se pretvaraju u rožnati sloj.
Zbog mnogobrojnih dnevnih aktivnosti veliki broj mrtvih stanica nestaje, a na njihovo mjesto dolaze nove. Zato je naša koža stalno mlada. Koža sadrži tridesetak slojeva rožnatih stanica. Zato kožu slobodno možemo prati i trljati, kako bismo je održali čistom, a da joj pri tom ne nanosimo nikakvu štetu.
Svaki sloj kože ima posebnu funkciju. Najviši sloj, epidermis, je zapravo tanji od plastičnog omotača nad gotovo čitavim tijelom. Najviši dio epidermisa, stratum korneum (rožnati sloj), sadrži keratin, koji se sastoji od ostataka odumrlih stanica i štiti kožu od štetnih tvari. Na dnu epidemisa su melanociti, stanice koje proizvode melanin, tamno obojeni kožni pigment.
Ispod epidermisa leži dermis, koji sadrži receptore za bol i dodir, čija vršci dosežu do površine kože i mnogih funkcionalnih žlijezda kože: znojnica koje proizvode znoj, lojnica koje proizvode ulje i folikule dlake koji stvaraju dlaku. Unutar dermisa leže i krvne žile koje koži pribavljaju hranu i čine je toplom i nerve koji se granaju po svim slojevima kože. Ispod dermisa leži i sloj masti koji predstavlja izolator tijela protiv vrućine i hladnoće.
Iznad različitih dijelova tijela razlikuje se debljina i boja kože, broj žlijezda znojnica, lojnica, folikula dlaka i nerava. Vrh glave ima mnogo folikula dlake, dok tabani noge ih uopće nemaju. Tabani i dlanovi imaju mnogo deblji epidermis i slojeve keratina. Vršci prstiju na rukama i nogama sadrže mnogo živaca i izuzetno su osjetljivi na dodir.
Koža se mijenja kroz život osobe. Koža malog djeteta ima mnogo deblji sloj masti i mnogo tanji sloj zaštitnog keratina. Starenjem ljudi gube veći dio potkožne masti, dermis i epidermis postaju tanji, elastična vlakna u dermisu se cjepkaju i koža se više nabora. Tok krvi u koži se također smanjuje s dobi pa oštećena koža u starijih ljudi zacjeljuje mnogo sporije.