Kesten (Castanea sativa Mill.)
Pitomi kesten raste u samoniklim šumama u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Makedoniji. Naročito su velike kestenove šume u Hrvatskoj kod Petrinje, Hrv. Kostajnice, Dvora na Uni, Zagreba (Zagrebačka gora) i u Istri. Zbog vrijedinih plodova kesten ubrajamo među voćke, a zbog mjesta i načina rasta među šumsko drveće. Raste na kiselim staništima zajedno s paprati.
Kesten je jednodomna biljka vrlo visokog i razgranatog stabla. Listovi su produženo ovalni, na rubovima nazubljeni. Prašnički su cvjetovi bijele dugačke rese. Ispod tučkovih cvjetova razviju se bodljikave šišarice sa dva do tri tamnosmeđa ploda. Kesten počinje cvjetati u junu. Cvatnja pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali, kako sva stabla ne procvatu odjednom, produži se do 20 dana.
Prvih dana kesten slabo medi, daje samo pelud. Ako je vrijeme toplo, sa dosta vlage u zraku, zna dobro zamediti i napuniti košnice medom. Ipak, ođ ukupnog prinosa oko polovine je med, a polovina pelud.
Pčele zatrpaju košnicu peludom kao ni na jednoj drugoj paši. Dnevni prinosi na kestenu mogu se kretati najviše do 5 kg. Najveći ukupni prinos može biti do 30 kg, a od tog 10 – 15 kg meda za vrcanje. Na kestenu tako zatrpaju pčele košnicu peludom da privremeno spriječe maticu u leženju.
Kesten je vrlo osjetljiv na magle i pljuskove, a kako ima plitak cvijet, suho vrijeme isuši nektar.
Med je svijetložut, vrlo jakog i oštrog mirisa po samoj biljci. Slatkog je do trpko-gorkog okusa, zbog čega ga potrošači redovito ne uzimaju. Tvrdi se da pomaže protiv bolesti jetre i čira na želucu. Ranije smo tvrdili da se kestenov med brzo kristalizira, što nije tačno. On se drži mjesecima tekuć. Pčele na njemu u oštrim zimama redovito stradaju.