Druga značajna zgrada farme je pčelarska stolarska radionica (slika 1). U njoj se nalaze: Najveći dio stolarske opreme farme napravljen je u ovoj radionici. U fazi nastajanja pčelinjaka, stolarska radionica je radila intenzivno, a otkako je pčelinjak zaokružen u njoj se izrađuju dijelovi košnica, ramovi itd. radi dopune opreme pčelinjaka, i obavljaju se neophodne popravke. … pročitaj više
U dvorištu dominira pčelarska zgrada veličine 25×10 m (slika 1) u kojoj se obavljaju svi poslovi oko pčelarenja, pripreme i skladištenja opreme i meda. Zgrada je građena od tvrdog materijala i ima centralno grejanje; pčele ne mogu prodirati u nju. Profesionalno pčelarenje ovog nivoa i obima bilo bi nemoguće voditi bez ovakve zgrade koja je, … pročitaj više
Pčelinja zajednica ili pčelinje društvo predstavlja najsavršeniji oblik organizovanja zajedničkog života i načina sporazumijevanja. Dakle, pčela je društvena životinja isto kao i njene bliže srodnice. Njen opstanak je ustvari uslovljen načinom života u velikim zajednicama-društvima. To je u suštini biološkim instinktima uređeno društvo, u kome je izvršena podjela rada prema sposobnosti i starosti. Od pčela … pročitaj više
Matica je spolno razvijena ženka. U nekim zemljama Zapadne Evrope i u Americi je nazivaju kraljica pčela, što je širok i neprecizan pojam. Stari Sloveni su je nazivali majkom, što se još uvijek u nekim krajevima i kod nas može čuti. Međutim, neki je nazivaju rodonačelnicom. Za nas je ipak najadekvatniji naziv matica, jer njena … pročitaj više
Od svih članova pčelinje zajednice najmanje simpatija od strane pčelara u dosadašnjem periodu pokazano je prema trutu. Naročito u vrijeme kada se o njegovoj ulozi u pčelinjem društvu nije mnogo znalo, odnosno kada se smatralo daje njegova funkcija svedena samo na oplodnju matice da bi se produžila vrsta. Zbog toga su pčelari vršili ograničavanja broja … pročitaj više
U ranija vremena pčele su bile proizvod svoje okoline i uslova u kojima su živjele. Pčela kao biološko biće ne može se ni zamisliti bez svojih darova prirode, bez polja, šuma i voda. U tim uslovima je postala i opstala, sve dok čovjek nije počeo uticati na njenu sudbinu i geografsku rasprostranjenost. Savremenim uzgojem i … pročitaj više
To je naša autohtona rasa medonosne pčele. Domovina su joj bivša Jugoslavija i jugoistočne Alpe ali je prisutna na cijelom Balkanu i podunavlju. Takođe je vrlo cijenjena i u cijelom svijetu. Ime je dobila po Kranju u Sloveniji. Po svom izgledu pripada grupi tamnih pčela, izduženog je tijela sa sivkastim prstenovima prekrivenim bjeličastim dlačicama. Kranjska … pročitaj više
To je medonosna pčela žute boje dugotrajnih paša i blagih zima. Domovina joj je Apeninsko poluostrvo. Odlikuje se visokom plodnosti matice, snažnim razvojem tokom cijelog ljeta i jeseni, blagom ćudi i slabo izraženim nagonom za rojenje. Leglo održava duboko u kasnu jesen i zimuje u jakim zajednicama pri čemu troši mnogo hrane preko zime. Zbog … pročitaj više
Njeno porijeklo je iz Grazinskog gorja sa Kavkaza. Po svom spoljašnjem izgledu vrlo je slična kranjskoj medonosnoj pčeli. Postoje dvije varijante i to žuta i siva. U Evropi je mnogo poznatija siva. Glavne karakteristike su joj spor proljetni razvoj, duži jezik nego kod drugih pčela na svijetu, dobra odbrana od tuđica, marljivost na svim mogućim … pročitaj više
Domovina ove medonosne pčele joj je Evropa, mada se najviše uzgaja u Njemačkoj. Krupna je sa zatupastim zatkom, i kratkim jezikom i tamnosivom bojom, gotovo crnom. Vrlo dobro podnosi duge i hladne zime tako da se održala i u Sjevernoj i Južnoj Americi i Sibiru. Razvija zajednice srednje snage, ostaje dugo na vrhuncu razvoja i … pročitaj više