Tjelesna temperatura
Da bi ljudsko tijelo moglo živjeti i raditi potrebna mu je energija. Ona se dobiva kao posljedica sgorijevanja hrane koju unosimo u tijelo.
Rezultat tog sagorijevanja hrane u organizmu nije vatra u doslovnom smislu. To je veoma umjerena, tačno podešena toplina. U ljudskom tijelu postoje tvari koje spajaju kisik s gorivom na unaprijed određen način.
Zna se da je stalna temperatura ljudskog organizma između 36,6 i 37 ° Celzijusa, bez obzira koja je temperatura okoline. To se postiže preko centra za održavanje tjelesne topline u mozgu. U njemu se, zapravo, nalaze tri centra: jedan kontroliše temperaturu krvi, drugi podiže temperaturu krvi kada ona padne (centar za proizvodnju topline), a treći omogućujehlađenje krvi kada je temperatura previsoka (centar za hlađenje).
Šta se dešava ako tjelesna temperatura padne? Mozak potiče sistem za održavanje tjelesne topline. On počinje djelovati pa određene žlijezde izlučuju sokove koji povećavaju sagorijevanje hranjivih tvari u mišićima i jetri. Tada raste unutarnje toplia organizma. Istovrmeno se skupljaju krvne žile kože, tako da se gubi što manje topline. Pritom žlijezde u koži izlučuju masne tvari što pomaže organizmu da sačuva toplinu.
Kada temperatura krvi previše padne, nesvjesno počinjemo drhtati. Centar za proizvodnju topline u mozgu tjera vas da drhtite kako biste proizveli što više topline!
Ako temperatura organizma počne rasti, aktivira se centar za hlađenje. On širi krvne žile u koži, preko kojih se prekomjerna temperatura odvodi iz organizma. Uz to, na rashlađivanje tijela utječe i znojenje.