Suvremene košnice s pokretnim saćem uglavnom se izrađuju od drva jer je to najprikladniji i najpraktičniji materijal. Kako u sadašnjem vremenu drvo postaje sve rjeđi i skuplji materijal, pčelari su pokušavali razne druge materijale za izradu košnice.
Tako je prilično bila u upotrebi slama i rogoz od kojih su se prešale stijene košnice, stavljale u okvir od letvica i od njih sastavljale košnice. S vremenom se pokazalo da je izrada takve košnice komplicirana i spora pa, prema tome, i skupa iako je sam materijal za izradu naoko vrlo jeftin. Pored toga, košnica nije trajna ni sigurna od neprijatelja pčela (miš, ptice). Zato košnica od slame nije mogla općenito prodrijeti u upotrebu. Isto vrijedi i za košnicu od rogoza.
U današnjoj eri raznih plastičnih materijala, od bakelita, polivinila pa sve do najnovih s bezbrojem komercijalnih naziva, i pčelari su se počeli zanimati za izradu košnica, okvira i drugog pribora od tih materijala. U tim nastojanjima u nekim zapadnim zemljama postignut je i stanovit uspjeh.
U našoj zemlji još nije bilo ozbiljnih pokušaja, a teško da će ih naskoro i biti jer su se ispriječile dvije velike zapreke, a to su različitost sistema košnica i skupoća materijala, a još više izrade. I tu se vidi kako bi bilo potrebno imati samo jedan sistem košnice, ili bar samo nekoliko. Ovako kakva da se košnica izrađuje kad gotovo svaki pčelar ima svoj sistem? Izrada takvih košnica mogla bi se isplatiti samo onda kad bi bila masovna.
Za izradu je najpogodnija košnica nastavljača koja se sastoji od dijelova (podnica, nastavak, poklopac, krov). Nastavci su izrađeni od posebnih dijelova, stranica, koje se sastavljaju na utor i pero i pričvršćuju vijcima. Svaka stranica sastoji se od tri sloja: vanjskog čvrstog, srednjeg spužvastog (npr. stiropor) i unutarnjeg, opet čvrstog, ali drukčije kvalitete, prilagođene za unutarnjost. Budući da je košnica nepropusna, za ventilaciju su predviđeni naročiti poklopci.
Za nas bi bila možda najinteresantnija izrada hranilice pod poklopcem od takvih materijala. Ali i tu se ispriječila prevelika raznovrsnost dimenzija. Proizvod postaje preskup ako se ne može masovno proizvoditi jer je skup početni izdatak za preše kojima se dijelovi izrađuju. Tako ćemo se morati još dugo zadovoljiti drvom kao najpogodnijim i najjeftinijim materijalom.