Stavljanje satnih osnova u košnicu

Pojačano saće

Pčelinje saće, bez obzira na to je li izgrađeno na ploči umjetne satne osnove ili su ga pčele svega same izgradile, nije dosta jako da zadovolji privrednog pčelara. Saće se oteže pod težinom meda, osobito za vrućih ljetnih dana, i to najviše 5-6 cm ispod satonoše. Stanice se izobliče i postanu nepogodne za uzgoj legla. Dosta puta na tom mjestu satina pukne po cijeloj duljini. Samo saće nije dosta jako ni u vrcaljki ni pri seljenju.

Pri vrcanju saće se istrbuši pa kad se stavi nazad u košnicu, u raznim položajima, pčele grizu istrbušene strane, i stanice na toj strani postanu preplitke, a uleknute strane dograđuju, i stanice na toj strani postanu preduboke. U svim tim prilikama saće se deformira i lomi i zato su pčelari prisiljeni da ga pojačavaju.

U početku su pokušali da saće pojačaju platnom, papirom, limom, tankom daščicom i sličnim. Platno, papir ili daščica zamoči se u vosak i pusti kroz valjke. Tako se dobije satna osnova koja bi izvanredno poslužila kad bi je pčele samo primile. Ali one grizu vosak sve do papira ili platna i iskvare sve.

Zato je ostao gotovo jedini način pojačavanja žicom. U okvir se nategne nekoliko reda žice koja se utopi u ploču umjetne satne osnove. Načina uvlačenja žice ima bezbroj, po kojima se žica nateže vodoravno, okomito, koso i svakako isprekršteno.

Firma Dadant god. 1922. pustila je u prodaju satne osnove u kojima je još pri izradi u tvornici utisnuto devet čeličnih izveruganih žica. Žice su utisnute okomito, od satonoše do donje letvice, jedna od druge razmaknuta oko 5 cm. Tim što su žice izverugane sprečava se otezanje stanica. Rootova firma nastojala je riješiti problem drugim putem.

Njezine satne osnove izrađene su od tri tanke ploče, stisnute zajedno valjcima. Takva ploča, koja se sastoji od tri sloja zajedno stisnuta, jača je od jednostruke ploče. Ali i jednu i drugu (Dadantovu i Rootovu) ploču treba pojačati vodoravnim žicama, a obične satne osnove, kao što su naše, još i kosim.

U najnovije vrijeme firma Dadant uvela je opet neke novosti. To su satne osnove s gotovim utisnutim žicama i okomitim, kao ranije, i vodoravnim. Tako pčelar ne mora ništa nego umetnuti ili objesiti takvu ploču u okvir. Pored toga, Dadant je uveo i satnu osnovu »duragilt« koja ima plastičnu bazu i skraja metalna pojačanja.

Kako se uvlači žica

Budući da mi imamo satne osnove bez ikakva pojačanja iz radionice, to nam je potrebno još uvijek da uvlačimo žice u okvire i natežemo ih i tako pojačavamo saće. Prije svega potrebno je bušilicom izbušiti kroz bočne letvice rupe, kroz svaku po četiri rupe kroz koje će se uvlačiti žica.

Na priloženoj sl. 001, crtež br. 1 prikazuje se pribor za uvlačenje i natezanje žice. A, B i C jesu pravokutni duguljasti i tanki komadići za pričvršćivanje okvira na dasci ili stolu. D i E poluokrugli komadići za lakše uvlačenje žice. E napravica s mosurićem žice. G kotačić za utapanje žice u saće.

Na priloženoj sl. 001, crtež br. 1 prikazuje se pribor za uvlačenje i natezanje žice
Na priloženoj sl. 001, crtež br. 1 prikazuje se pribor za uvlačenje i natezanje žice

Crtež br. 2 prikazuje nam plan i strelicama smjer uvlačenja. Četiri vodoravne žice pojačavaju satinu i sprečavaju lomljenje i krivljenje, a dvije dijagonalne sprečavaju otezanje. Bočne letvice izbušene su na četiri mjesta, tako da prva žica bude oko 3 cm ispod satonoše, a žica od žice oko 5 cm. Usred satonoše odozdo udari se mala kvačica (dobije se u trgovinama željeza pod imenom sponke), a ako je satonoša tanja, mjesto kvačice probuše se u sredini kroz satonošu dvije rupe, jedna od druge udaljena 2-3 cm.

Na stol na kom ćemo raditi položimo okvir sa satonošom do sebe i pribijemo u uglove okvira iznutra 3 drvena komadića (crtež br. 1, 3 i 4, A, B, C) i jedan čavao bez glave uz donju letvicu, ali tako da se letvica iskrivi napolje kad nataknemo okvir na te komadiće i na čavao. Tako okvir leži čvrsto na stolu. Dva poluokrugla komadića (crtež 1 i 3, D i E) pomažu nam pri uvlačenju žice, jer se preko njih žica kliže i ne zasijeca u drvo okvira.

U donjem desnom uglu okvira udarimo čavlić donekle {vidi se na crtežu br. 3. slika 001) u bočnu letvicu pored rupe, a još kod sastavljanja okvira, pribijajući donju letvicu, nismo sasvim udarili na svakoj strani po jedan čavlić, tako da oni vire iz letvice (što se također vidi na crtežu br. 3). Ta tri čavlića služe nam za pričvršćivanje žice.

Na desnoj strani držimo mosurić sa žicom namješten u posebnoj napravici koja omogućuje lako namatanje i odmatanje žice (crtež br. 1, 3 i 4 F, slika 001). Žicu udjenemo u oveću iglu i počinjemo uvlačenje. Provučemo je najprije kroz rupu kod komadića B (crtež br. 3, slika 001), onda kroz rupu kod A, pa preko poluokruglog komadića D kroz drugu rupu na lijevoj strani, zatim kroz drugu rupu na desnoj strani preko komadića E, pa tako dalje dok se ne provuče kroz posljednju rupu kod komadića C. Zatim još izvučemo toliki kraj žice da nam izmogne za kose žice koje ćemo poslije uvući. Žicu omotamo kod C oko čavlića i čavlić pribijemo (crtež br. 4, slika 001).

Iza toga uklonimo poluokrugle komadiće D i E koji nam više ne trebaju i počinjemo natezati žicu. Desnom rukom čvrsto držimo mosurić i oturujemo ga zajedno s napravom nadesno namatajući suvišnu žicu, a lijevim prstima izmjenično natežemo dvije srednje žice.

Žica će se natezati i urezivati u drvo i kad je nategnuta (ne treba pretjerivati jer će žica puknuti), prstima lijeve ruke omota se oko čavlića (kod B izvana, crtež 3 i 4, slika 001) i čavlić se zabije. Žica se sađ prereže i udjene u iglu, spremna za drugi okvir. Okvir se skine s komadića A, B i C i sa čavla, donja se letvica pri tom ispravi i još se bolje nategnu žice. Onaj kraj žice koji nam je ostao za koso uvlačenje uvlačimo kad učvršćujemo satnu osnovu u okvire.

Učvršćivanje satne osnove i utapanje žice

Za učvršćivanje satne osnove u okvire potrebna nam je daska oko 2,5 cm debela, malo manja od unutarnje veličine okvira, kotačić kakav se vidi na crtežu br. 1, i posuda s vrućom vodom. Njemački kotačić, kakav se kod nas više upotrebljava, ima male sitne zube, a svaki je zubić razrezan po sredini.

Kad ga vučemo po žici, njegovi rascijepljeni zubići bockaju satnu osnovu, a žicu slabo tiskaju. Američki kotačić ima krupnije zube, deblje i nerazrezane. Takvi zubi tiskaju žicu u satinu tvoreći preko žice mostiće od otopljena voska. U početku je posao teži jer se kotačić kliže sa žice, ali nakon malo vježbe ide dobro.

Kotačić stavimo u vruću vodu da se ugrije, okvir postavimo uspravno sa satonošom dolje na dasku, uzmemo ploču umjetne satne osnove i postavimo je u okvir iza žice, tako da žice dođu između nas i ploče. Ploču stavimo u utor satonoše i okvir malo stresemo da ploča bolje sjedne u utor.

Zatim položimo okvir zajedno s pločom na dasku, tako da ploča leži na dasci, žice na ploči, a okvir svojom donjom polovicom da obuhvati dasku. Daska mora biti mokra pa je treba kvasiti. Inače se ploča lijepi za suhu dasku. Još je bolje na dasku položiti nekoliko slojeva mokra papira.

Sad ugrijan kotačić povlačimo redom po žici vukući ga k sebi s tolikim pritiskom da se žice do polovine usijeku u saće. Kad su se tako utopile sve četiri žice, onda s druge strane ploče uvučemo onaj kraj žice što nam je ostao neuvučen kroz urez (cink) donje i bočne letvice (crtež br. 2, gornji desni ugao), onda smjerom strelice kroz kvačicu udarenu usred satonoše, pa opet smjerom strelice u gornji lijevi ugao, kroz urez oko čavlića.

Mjesto kroz urez donje letvice može se žica provući opet natrag kroz rupu bočne letvice koja je najbliža donjoj letvici (crtež br. 4 kod C), kroz kvačicu na satonoši, pa kroz odgovarajuću rupu na lijevoj bočnoj letvici. Omotavši žicu oko trećeg čavlića pribijemo i njega. Tako nam ploča ostane u sredini između četiri vodoravne žice s jedne strane i dvije kose s druge. Zatim utopimo i te dvije kose žice.

Zicu možemo utapati i pomoću električne struje oslabljene nekim otpornikom ili transformatorom. Postoje gotove spravice (prodaje ih Medex u Ljubljani), a mogu se, ako ih ne možete nabaviti, izraditi u suradnji s električarom. Kad se žica utapa pomoću struje, ne smiju se upotrebljavati takvi načini uvlačenja žice gdje se žice ukrštaju i dodiruju jer bi nastao kratki spoj. Gore opisan i preporučen način ima ukrštene žice, ali je između njih satna osnova, pa ne može nastati kratki spoj jer je vosak loš vodič elektriciteta.

Električna sprava za utapanje žice u satnu osnovu
Električna sprava za utapanje žice u satnu osnovu

Žica se utapa u satnu osnovu pomoću struje tako da se na dasku stavi satna osnova s okvirom i žicama da žice budu na ploči satne snove, kao i kad se utapa pomoću kotačića. Sad se uzmu dva kraja izolirane žice koji izlaze iz spravice i jedna žica iz spravice spoji s jednim krajem žice nategnute u okviru, a druga žica spoji se suprotnim krajem. Tako struja poteče kroz žicu i ugrije je, i žica svojom težinom uđe u vosak satne osnove. Sve je gotovo za sekundu i treba paziti da se žica ne ugrije previše i ne proreže satnu osnovu.

Dok se u okvire može uvlačiti žica mnogo unaprijed, učvršćivati saće bolje je pred dodavanje pčelama, jer će saće biti ravnije ako ga pčele odmah iza učvršćivanja izgrade. Kad dulje stoji, počne satna osnova otpadati od žice pa se iskrivi i srože ako se takva doda pčelama.