Regeneracija
Za mnoge bi ljude, koji su izgubili neki od dijelova tijela (npr. udove), bila prava sreća kada bi izgubljeni udovi mogli ponovno izrasti. Iako to, na žalost, kod ljudi nije moguće, postoje živa bića kod kojih je to moguće. Proces kojim živi organizam obnavlja strukturu, pa čak i čitave organe, zove se regeneracija.
Među živim organizmima regeneracija je prilično raznolika. Neke vrste glista i morskih zvijezda mogu regenerisati cijelo tijelo od jednoga sićušnog dijela tijela.
Pojedine vrste regeneracija javljaju se i u našem organizmu. Poznato je da se površinski sloj naše kože stalno ljušti u obliku sitnih ljuskica, a na to mjesto dolaze nove stanice (ćelije). Jednako se neprestano obnavljaju naša kosa i nokti. Mliječni se zubi također zamjenjuju trajnim. Kod životinja se procesom regeneracije vrlo često mijenja perje, krzno ili krljušt.
Što je organizam složeniji, a čovjek ima vrlo složen organizam, to je sposobnost regeneracije manja. Čovjek, kao ni drugi sisari ne može obnoviti u potpunosti ni jedan organ. Međutim, gusteri i neki insekti imaju sposobnost regeniranja čitavih udova. Kada izrasta novi dio (kao što su udovi) regeneracijski pupoljak stvara se na površini rane.
Obično kupastoga oblika i sadrži embrionalnu vrstu stanica (ćelija), odnosno stanice, kakve postoje prilikom rođenja tog živog bića. Ove se stanice razvijaju u stanice posebno namijenjene izgradnji novoga organa, i ne rastu, a novi se organ stvara postepeno.
Kod čovjeka se regeneracija svodi samo napopravak oštećenja (prijelom kostiju, povrede kože, mišića). Regeneracija se vrši dvostruko: novo tkivo raste s površine rane ili se preostali dijelovi mijenjaju i reorganiziraju ne stvarajući novi materijal.