Perga

Perga

Perga je produkt koji pčele pripremaju od cvjetnog praha i meda uz dodatak sekreta svojih žlijezda. Polen donose u košnicu i skladište u saće, zatim ga druge pčele pažljivo miješaju uz dodatak sekreta iz žlijezda.

Pod uticajem fermenata meda i sekreta pčelinjih žlijezda, dolazi do mliječno kiselinske fermentacije i polen se pretvara u pergu. Sama fermentacija traje 15 dana i za to vrijeme raste sadržaj mliječne kiseline u pergi. Perga u saću je mikrobiološki sterilna zbog visoke koncentracije mliječne kiseline.

Hemijski sastav perge je sličan polenu, s tim da je kod perge sastav veoma stabilan jer su pčele odradile konzervaciju. Perga za razliku od polena sadrži više šećera, udio masnoće je za 9% veći, a proteina za 20 %. Kvalitet perge se sastoji u tome da sadrži  sve nezamjenljive aminokiseline u odgovarajućem odnosu.

Perga je bogata bjelančevinama, ugljenim hidratima, vitaminima, masnim kiselinama, zbog čega je našla veoma široku primjenu u industriji hrane, kozmetici i medicini. Koristi se u liječenju hroničnih zapaljenja, poboljšava imunološki sistem, povoljno djeluje kod nervnih i psihičnih oboljenja.

Vađenje i prerada perge se radi na početku glavne paše ili u jesen prilikom formiranja gnijezda za zimu. Satovi sa pergom izdvojeni za preradu se prvenstveno oslobađaju meda, zatim se pomoću pčela čiste viškovi zaostalog meda.

Izvlačenje perge iz saća obavlja se na razne načine. Mogu se sjeći komadi saća sa pergom i na taj način koristiti u ishrani. Razrađena je i tehnologija mehanizovanog izvlačenja perge iz ćelija saća. Sam postupak se sastoji u sušenju sirovine od 14 do 15% vlažnosti na temperaturi od 40 °C u trajanju od 8 do 10 sati ili procesom skarifikacije.

Isušena sirovina se prosijava i uz vazdušnu struju brzine 8 m/s produvava, na ovaj način se odvaja vosak od perge. Dobijena perga se dezinfikuje gama zracima. Perga se čuva u staklenim teglama, polietarskim vrećama na temperaturi 0 do 15 °C pri vlažnosti od 75%.