Javori (Aceraceae)
U našim šumama raste više vrsta javora. Najpoznatije su klen (A. campestris L.), gorskd javor (A. pseudoplatanus L.), crni javor (A. obtusatum Kit.), mliječni javor (A. platanoides L.) i žestikovina (A. tataricum L.). Svi su javori medonosni i daju dosta peluda.
Javori izrastu u velika stabla. Najmanji je javor žestdkovina. Raste samo do 5 m visine. Stablo i grane vrlo su gipke. Listovi javora različito su izrezani i nasuprot smješteni. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. Nalaze se u grozdastom ili paštitastom cvatu. Imaju dvostruk broj prašnika i plodniou sa dva plodna listića.
Cvatnja javora dolazi u maju, kad se otvore lisni pupovi. Cvijet ugodno miriši. Gdje ima dosta javora, klena i žestikovine, može se osjetiti u košnicama jak prinos nektara.
Obična krkavina, pasjakovina, pasji drijen (Rhamnus cathartica L.)
Bjelogorični je grm. Naraste do 3 m visine. Drvo je savitljivo, ali se grane lome. Ima glatku tamnu koru. Listovi su jednostrani, izmjenično ili nasuprotno smješteni. Cvjetovi su dvospolni, rjeđe dvodomni ili poligamni. Čaška i vjenčić smješteni su na rubu izdubljenog cvjetišta. Plod je tobolac ili crna koštunica.
Pasjakovina cvjeta cijelog ljeta, od maja pa do konca avgusta, te je pčele svaki dan obilaze. Daje nektar i pelud. Med je rijedak i ne kristalizira se.
Obični grab (Carpinus betulus L.)
Izraste u visoko drvo po našim šumama. Cvjetovi su dvodomni. Prašnički su cvjetovi u obješenim resama. Cvjeta u aprilu ili maju. Pčele ga posjećuju radi peluda. Na obalnom području krša u Hrvatskoj, Hercegovini i Cmoj Gori rasprostranjen je bijeli grab ili bjelograbić (C. orientalis Mill.). Bijeli grab je nisko drvo ili grm. Na toplim vapnenačkim područjima raste vrsta crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.).
Hrastovi (Quercus L.)
U nizinskim posavačkim šumama raste hrast lužnjak (Quercus robur L.), a u brdskim i planinskim predjelima hrast kitnjak (Quercus petreae L.). U primorskim krajevima raste hrast medunac [Quercus lanuginosa (Lam.). Thuil.]. Najrasprostranjenije hrastove šume nalaze se u Posavini, od Zagreba prema Jasenovcu, Sl. Brodu i Virikovcima, te su na tom području značajne za pčelarstvo. Hrastovi su dvospolni. Prašnički cvjetovi nalaze se u resama. Cvate u maju. Daju pelud i medljibu.
Hrastove šume značajne su i zbog toga što su prozračne, pa pružaju mogućnost da u njima raste velik broj medonosnih biljki koje prve cvatu u proljeću i daju pčelama najraniju pašu. To su visibaba, šafran, divlji zumbul i druge. Osim toga hrastove su šume najznačajniji izvor medljike od svih bjelogarica.
Brijest (Ulmus campestris L.)
Brijest u većem dijelu raste u nizinskim šumama pored rijeka, ali i po brdima. Listovi su brijesta ovalni, nesimetrični, na kratkim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, u čupercima. Imaju 5 prašnika i 1 tučak. Cvjetaju u aprilu ili maju. Daje mnogo peluda, nektara i propolisa.
Gavez (Symphytum officinale L.)
Veliki gavez najviše je raširen na područjima joha, vrba i topola, a u manjian količinama na nizinskim livadama pored putova i kanala. Raste iz korijena do 100 cm visoko. Stabljika je iznutra šuplja, dosta razgranata. Listovi su usko jajasti, sjedeće nasađeni na stabljici. Cvjetovi su obješeni u skupinama, a nalaze se na dužim dršcima.
U svijetlim šumama raste između grmlja trajnica gavez blijedožućkastog cvijeta (S. tuberosum L.). Ovaj gavez ima jako razvijen korijen. Gavez počne cvjetati u aprilu, a traje do avgusta. Nektar se nalazi u dubokoj čaški koju progrizu mravi i bumbari. Drukčije pčele ne bi mogle doći do njega. Dobro medi. Daje malo peluda. Za stoku je otrovan.
Malina (Rubus idaeus L.)
Malina je samonikli šib s brojnim povijenim izdancima. Raste u slobodnoj prirodi. Najčešće je nalazimo na šumskim sječinama i proplancima u nižim šumama. Maline ima na Psunju, Papuku, Velebitu, Plješivici, Grmeču i Romaniji. Kako šuma izraste, malina iščezava. U kulturama obilnije rodi i ima krupnije plodove.
Lišće maline neparno je perasto. Cvjetići su pravilni, bijeli, u brojnim pašticima. Plod je skup sitnih sraštenih koštunica. U zrelom je stanju crven i sočan. Upotrebljava se za jelo i preradu.
Malina cvjeta od maja do sredine jula. Tako se na istoj stabljici može naći pupova i zrelih plodova. Vrlo je medonosna. Najjače medenje traje u junu, oko 20 dana. Pčele je obilaze od rana jutra pa do mraka.
Dnevni prinosi kreću se do 6 kg. Može dati dva vrcanja, ukupno do 40 kg meda po košnici. Najače je lučenje nektara kad su noći i dani topli sa dosta vlage u zraku. Kako malina ima plitak cvijet, škodi joj suša, a naročito suhi vjetrovi.
Najveća područja maline nalaze se duboko u planinama, udaljena od ljudskih naselja, zato ostaju neiskorištena.
Malinov je med svijetložut, specifičnog okusa i mirisa. Ide među bolje vrste.
Vrbolika, kiprovina (Epilobium angustifolium L.)
Zeljasta je sočna biljka, visoka do 2 m. Cvat je klasasta s krupnim ljubičastim cvjetovima. Raste najčešće na šumskim sječinama i paljevinama dok je šuma ne uguši.
Najbolje joj odgovaraju humusna tla. Dobro podnosi sušu. Cvjeta u julu i avgustu oko 30 dana. Vrlo je medonosna. Daje po dva vrcanja.
Med je svijetao, proziran. Vrlo je blagog i ugodnog okusa. Dugo se ne kristalizira. Ide među najbolje vrste.
Kupina (Rubus fruticosus L.)
Višegodišnji je grm sa vrlo dugačkim povijenim bodljikavim izdancima. Raste po niskim šumama, u živicama i obalama na kontinentalnom i mediteranskom dijelu zemlje.
List je neparno perast, po sredini s donjeg naličja bodljikav. Cvjeta u junu oko 20 dana. Najbolje medi poslije kiše, kad je toplo i kad ima dosta vlage u zraku. Ugodno miriši. Pčele je dobro posjećuju. Dnevni prinosi mogu se kretati do 3 kg. Med je proziran, vrlo bistar, svijetložut. Najčešće je pomiješan s medom drugih biljki koje u to doba cvjetaju.
Kupina cvati kraće vrijeme od maline i daje manje prinose, ali budući da se nalazi u blizini ljudskih naselja, pčele je bolje iskoriste, pa je za pčelarstvo značajnija od maline.
Katalpa (Catalpa bignonioides Walt.)
Drvo je osrednje visoko. Kod nas se sadi samo u parkovima. Ima velik list i krupne cvjetove u metlicama. Cvjeta u junu ili julu. Vrlo dobro medi. Plod je dugačka mahuna sa sjemenkama.