Pčelari su odavna znali da jake zajednice donose znatno više meda od srednje jakih. Ali da prinos meda progresivno raste s množinom pčela u zajednici, naučno je dokazano tek u posljednje dvije-tri decenije. Zato pčelari, koji računaju na što veći prinos meda s glavne paše, nemaju nikakva računa da slabe zajednice prije glavne paše pomažu na račun jakih, jer bi tako zapravo dobili samo osrednje zajednice. Štaviše, oni treba da svoje osrednje zajednice pretvore u jake na račun slabih zajednica.
Kako utječe odnos ukupne težine pčela u zajednici na prinos meda, još bolje se vidi iz grafikona slika ispod. Tačkice označuju broj mjerenih zajednica. Zajednice sa oko 7 kg pčela donijele su najveći prinos. Ako težinu pčela od 7 kg izrazimo brojem pčela, onda je to oko 70.000 pčela, no poznato je da može, uz dabru maticu, biti i jačih zajednica, pa i sa 100.000 pčela.
Na 1 dm2 saća otvorenog legla s obje strane može u normalnim prilikama biti najviše 240 pčela. Na zatvorenom leglu nalazi se manji broj, ali ih zato ima u znatnom broju po stijenama i ispod poklopca košnice. Prema tome, da bi se u neku košnicu moglo smjestiti 70.000 pčela i da bi u njoj mogle nesmetano raditi, potrebno je oko 290 dm2 saća.
To je minimum prostora, dok je na jakim pašama potreban i veći prostor. Radi toga bismo morali, u interesu povećanja proizvodnje, sve košnice u kojih se proširenjem ne može dobiti ni približna ova zapremina što prije isključiti iz proizvodnje meda te ih upotrijebiti samo za proizvodnju rojeva.
Zadatak je, dakle, pčelara da svoje zajednice razvije za početak glavne paše do maksimuma. U to vrijeme takve zajednice moraju imati ne mnoštvo mladih i za pašu nedoraslih pčela, nego mnoštvo pčela sabiračica.
Ali ako zajednice dosegnu svoj najveći razvoj prije početka glavne paše, može u njima doći do jakog izražaja nagon za rojenjem, i tad će se prinos znatno smanjiti. To se najbolje vidi iz grafikona slika ispod.
Grafikon iznad prikazuje sledeće:
Nagon za rojenje znatno smanjuje prinos meda
- Puna linija prikazuje prinos zajednice koja se nije spremala za rojenje
- Isprekidana linija prikazuje prinos zajednice koja se je spremala za rojenje
Puna linija označuje prinos zajednice koja se nije spremala na rojenje, a isprekidana linija prinos zajednice u kojoj su bili 30. VI zaleženi matičnjaci i kojima je prinos smanjen za 67%. Prema tome postoji i drugi osnovni uvjet za uspjeh: u maksimalno razvijenim zajednicama održati neokrnjeno radno raspoloženje do kraja glavne paše.
Da prisutnost stanovitog broja trutova utječe na bolje radno raspoloženje, postoje mišljenja uvaženih pčelara svjetskoga glasa. Najpogodniji broj trutova, potrebnih zajednici, do danas nije naučno utvrđen.
Pčelari koji imaju okvire s pravilno izgrađenim radiličkim saćem neće pogriješiti ako, radi boljeg radnog raspoloženja pčela, dopuste matici da zaleže i ½ pokrajnog plodišnog okvira.